yaesu

srijeda, 23.09.2009.

Vatroslav Bekafigo među ustašama

- 12:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.04.2007.

misli 21 stoljeća

http://attachments.wetpaintserv.us/HhSFjsH6p%24Fxv8RofkrJRQ%3D%3D575832


http://attachments.wetpaintserv.us/l9WKW96Jm%24IBht2nOPy26g%3D%3D146285

- 11:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 13.04.2007.

RE-FERAL

FERAL U POSJEDU ŠOKANTNE NAREDBE KRIZNOG ŠTABA POŽEGE IZ LISTOPADA 1991. O EVAKUACIJI 26 SELA, KOJA JE IZVRŠENA OGNJEM I MAČEM
EVAKUACIJA U 26 SLIKA
U naredbi Kriznog štaba Požege od 29. listopada 1991. nabrojana su 24 sela, kojima su poslije pridružena još dva. U roku od 48 sati trebalo je evakuirati mještane Oblakovca, Vučjaka Čečavačkog, Jeminovca, Šnjegavića, Čečavca, Koprivne, Rasne, Pasikovaca, Kujnika, Orljavca, Crljenca, Sloboštine, Milivojevace, Podsreća, Vranića, Nježića, Požeškog Markovca, Klise, Ozdakovaca, Poljanske, Kantrovaca, Gornjih Vrhovaca, Lučinaca, Oljasa, Smoljanovaca i Buševca. Na području spomenutih sela je prema popisu stanovništva iz 1991. živjelo 2120 osoba. Feralovi reporteri su krajem siječnja ove godine - više od devet godina nakon evakuacije - obišli najveći dio sela navedenih u naredbi i ostali zapanjeni: sve je spaljeno vrlo pedantno, bez greške ili propusta
Piše: Drago Hedl
Točno u podne 29. listopada 1991. počela se provoditi naredba o evakuaciji 26 sela zapadnog dijela općine Požega, koju je dan ranije donio Krizni štab. Naredba je bezbroj puta pročitana na lokalnom radiju, a pripadnici požeške Civilne zaštite, zajedno s jedinicama policije zaduženi za evakuaciju, istaknuli su na najprometnijim mjestima velike plakate s punim tekstom naredbe. Evakuacija "svih građana, njihove osobne imovine i stoke" odnosila se na sela podno Papuka i Psunja u kojima je, isključivo, ili u velikoj većini, živjelo srpsko stanovništvo. U naredbi Kriznog štaba Požege ta su sela i naselja pedantno nabrojana. Područje koje je trebalo biti evakuirano u roku od 48 sati obuhvaćalo je Oblakovac, Vučjak Čečavački, Jeminovac, Šnjegavić, Čečavac, Koprivnu, Rasnu, Pasikovce, Kujnik, Orljavac, Crljence, Sloboštinu, Milivojevce, Podsreće, Vranić, Nježić, Požeški Markovac, Klisu, Ozdakovce, Poljansku, Kantrovce, Gornje Vrhovce, Lučince i Oljase - dakle ukupno 24 sela, kojima su kasnije pridodani i Smoljanovci i Buševac. Na području spomenutih sela je prema popisu stanovništva iz 1991. živjelo 2120 osoba.
Već u ranim popodnevnim satima 29. listopada 1991. duge kolone traktora, zaprežnih kola i poljoprivredne mehanizacije, automobila i stoke kretale su se prema istoku, u pravcu Požege. Civilna zaštita angažirala je i pet autobusa za prijevoz ljudi, te pet specijalnih vozila kojima je prebacivana stoka. Za sve koji si sami nisu mogli osigurati smještaj bilo je predviđeno da se okupe u "rajonima prikupljanja" u Ivandolu, Deževcima, Perencima, Tornju i Biškupcima. U naredbi je stajalo da iz kuća valja iznijeti samo ono najnužnije, "prehrambene artikle, odjeću i obuću, posteljinu, sredstva osobne higijene, pribor za jelo, najnužnije sredstva rasvjete, zlatninu i novac", te dakako stoku. Prilikom napuštanja kuća, tvrdi jedan očevidac, ljudima je rečeno da ih dobro zaključaju i da će - kad se budu vratili - sve naći na svojim mjestima, onako kako su i ostavili.
NUŽNA ODLUKA
U naredbi koju je izdao Krizni štab Požege stajalo je da je cilj evakuacije zaštita civilnog stanovništva spomenutih sela, koje su počele ugrožavati "četničko terorističke snage i jedinice JA". Također, tvrdio je Krizni štab, evakuacija je trebala omogućiti uspješniju obranu. No, Anto Bagarić, predsjednik Kriznog štaba, današnji požeško-slavonski župan, a tada predsjednik Izvršnog vijeća Općine Požega, kasnije će ponešto drugačije interpretirati pravi smisao evakuacije. U feljtonu "Požeški ratni dani", koji je 1995. izlazio u lokalnom glasilu Požeški list, Bagarić će reći kako je "takva odluka bila nužna, jer se primijetilo da dio stanovnika tih sela srpske nacionalnosti, neprijatelju pruža snažnu logističku podršku (pruža im utočište, daje informacije, hranu i sl.), pa je našim snagama bilo nemoguće osigurati potpunu kontrolu kritičnog područja". U službenom dokumentu o djelovanju Civilne zaštite u Požegi stoji pak i treća verzija: "Širenje ratnih sukoba u sjeverozapadnom dijelu općine, te potreba uspostave linije obrane u dužini od oko 40 km, dali su povod Kriznom štabu općine da 28. 10. 1991. izda zapovijed o evakuaciji stanovnika, njihove osobne imovine i poljoprivredne mehanizacije."
Krizni štab Općine Požega, uz već spomenutog predsjednika Antu Bagarića, činilo je još 14 ljudi, osoba od najvećeg povjerenja tamošnje HDZ-ove vlasti. U njemu je bio i šef policije Nikola Janković, zapovjednik 123. brigade Hrvatske vojske Miljenko Crnjac, predsjednik općine Tomo Jelić, predstojnik Ureda za obranu Drago Matošević, načelnik Civilne zaštite Šimun Miletić, te još devet osoba. U naredbi o evakuaciji koju je potpisao Krizni štab stajale su još dvije važne informacije: nakon okončanja evakuacije bilo je zabranjeno svako kretanje civila na području nabrojanih sela, a vremensko trajanje naredbe nije bilo ograničeno, nego je stajalo kako će "zavisiti od smirivanja prilika na navedenom području".
Prilike na spomenutom području smirile su se relativno brzo - već krajem prosinca 1991. Hrvatska će vojska, točnije 123. brigada HV-a, pod zapovjedništvom današnjeg generala Miljenka Crnjca, uspostaviti punu kontrolu na tom prostoru, pa su okolnosti zbog kojih je naredba o evakuaciji izdana i provedena u potpunosti prestale.
TRAGOVI PLJAČKE
Početkom 1992. svi iseljeni mogli su se vratiti u svoja sela. No s izuzetkom tri sela - Poljanske, Orljavca i Lučinaca, gdje su se u svoje domove ponovno uselili Hrvati - ostali se nisu vratili do danas. Razlog za to posve je jednostavan: nisu se imali kamo vratiti. Njihove kuće, gospodarski objekti, crkve, spomenici, groblja, zadružni domovi, čak i trafostanice, bili su spaljeni ili posve uništeni.
Feralovi reporteri koji su krajem siječnja ove godine - više od devet godina nakon evakuacije - obišli najveći dio sela pobrojanih u naredbi, ostali su zapanjeni sustavnošću obavljenog posla: ni jedna zgrada nije ostala čitava, bez obzira radi li se o kući za stanovanje, gospodarskom objektu, štali... Sve je spaljeno vrlo pedantno, bez greške ili propusta. Gornji Vrhovci, jedno od većih sela s popisa Bagarićeva Kriznog štaba, doimlje se posve apokaliptično i ni po čemu ne zaostaje za hirošimskim izgledom vukovarske Mitnice nakon pada Vukovara u studenome 1991. I danas, toliko godina kasnije, u Gornjim Vrhovcima, ali i većini drugih sela s popisa o evakuaciji, vidljivi su tragovi pljačke i paljevine. U ostacima kuća još se jasno se razabire da su prije spaljivanja temeljito popljačkane - izvlačeni su čak i električni vodovi iz zidova, skidane pločice iz kupaonica, kvake s vrata... Potom, kad je odneseno što je vrijedilo, sve je popaljeno.
U Hrvatskom vojniku iz veljače 1992. na zanimljiv je način objašnjeno spaljivanje Gornjih Vrhovaca i drugih sela. U tekstu "Čišćenje Papuka i Psunja", doslovce piše: "Kad je 123. brigada HV krenula prema Gornjim Vrhovcima, jakom neprijateljskom uporištu iz kojeg su mjesecima topništvom rušena sela u sjeverozapadnom dijelu općine i gađani položaji Hrvatske vojske, u neprijateljskim je redovima nastala pomutnja. Strah ih je nagnao u bezglav bijeg prije kojeg su spalili cijelo selo. Kad su vojnici 123. brigade došli do sela, još je sve gorjelo." U već spomenutom feljtonu Požeškog lista, slučaj je opisan ponešto drugačije: "Požeška 123. brigada krenula je potom i dalje, a četnici, uplašeni da će biti okruženi i da će im bit odsječena odstupnica prema Bučju, počeli su se povlačiti i iz svojih drugih uporišta. Bez većih borbi naši borci su 16. prosinca ušli u zloglasne Gornje Vrhovce, te dan kasnije na Zvečevo. O bježaniji neprijatelja najbolje su svjedočile velike količine ostavljenog oružja, streljiva, hrane, dokumentacije i dr." Ovdje dakle nema ni spomena o "bezglavom bijegu, prije kojeg je spaljeno cijelo selo", jer bi bilo teško objasniti kako onaj tko bezglavo bježi ima vremena spaliti sve - ama baš sve kuće i gospodarske objekte - a dokumentaciju i oružje ostavlja netaknutima.
PREPUŠTANJE SUDBINI
No, kontradiktorne informacije koje su se službeno pojavljivale nakon evakuacije 26 sela i njihovog spaljivanja (izuzetak su, rekli smo, samo tri sela, gdje su hrvatske kuće ostale čitave) nizale su se kao na tekućoj vrpci. Tako u službenom dokumentu o ulozi Civilne zaštite u Požegi stoji niz zanimljivih podataka, koji, kad se pažljivo iščitaju, daju jasnu sliku događanja na tom prostoru. U tom dokumentu, u čijem je posjedu Feral, stoji da je za vrijeme evakuacije 26 sela izvučeno i 376 goveda, 569 svinja i 167 ovaca. No, u razdoblju od 3. studenoga 1991. - dakle nakon završene evakuacije, pa do 17. ožujka 1992. - Civilna je zaštita "predala na daljnje zbrinjavanje" 2295 goveda, 3712 svinja, 1310 ovaca, 85 koza te 20 konja. Kako je i na koji način "zbrinuta" spomenuta količina stoke, Feralu je kratko objasnio jedan od očevidaca: "Valja o tome pitati lokalne mesare."
U svom izvještaju o onome što se na području 26 sela događalo nakon evakuacije, Civilna zaštita Požege spominje i svoju ulogu u asanaciji terena. Tokom te akcije, koja je započela 5. siječnja 1992. - što svjedoči kako bi, da nije bilo sustavnog paljenja, neposredno nakon tog datuma povratak u 26 sela bio moguć - uklonjeno je 1179 uginulih svinja, 292 goveda, 469 ovaca, 68 koza, sedam konja, tri srne, 27 lisica, 277 pasa, 194 mačke, te 1701 komad uginule peradi. Zanimljivo je da se u tom pedantnom popisu nigdje ne spominju ubijeni ljudi. A njih je, prema navodima svjedoka, oko sedamdesetak!
Dio ljudi, mahom onih starijih, nije se odazvao naredbi o evakuaciji, vjerujući kako nema što izgubiti. Ostali su u svojim domovima, prepustivši se sudbini. Dio mještana nabrojanih sela pridružio se pobunjenim Srbima i njihovim uporištima bliže Pakraca, a oni evakuirani ubrzo su shvatili što je im činiti, pa su preko Save otišli u Bosnu i ondje ostali, ili se prebacili u istočnu Slavoniju, u napuštene kuće istjeranih Hrvata, naročito u mjesta uz granicu sa Srbijom - Bapsku, Lovas, Ilok...
Đuro Brkinjača, jedini Hrvat iz Rasne, sela ponešto udaljenijeg od prometnice Požega-Pakrac, kaže da do evakuacije 29. listopada 1991. u tom mjestu ni jedna puška nije opalila. Brkinjača je imao nesreću da ga je, neposredno pred taj događaj, udarila krava, pa je završio u bolnici. Kad se vratio i ponovno našao sa svojom, u međuvremenu evakuiranom suprugom, cijelo selo, uključujući i njegovu kuću, bilo je spaljeno. Jednoj francuskoj novinarki koja je to područje posjetila neposredno nakon rata detaljno je ispričao tko je palio kuće i ubijao ljude. Nedugo nakon toga posjetili su ga "ljudi iz općine" i zaprijetili mu da pripazi što govori, pa događaje koje je ispričao francuskoj novinarki više nije voljan ponavljati.
DUGI POPIS MRTVIH
O ubojstvima koja su se događala na tom prostoru postoji dosta zabilježenih iskaza svjedoka. U jednome, s čijim se sadržajem upoznao i Feralov novinar, navedena su imena i osnovni podaci ubijenih stanovnika nekih od 26 sela. Na tom dugom popisu mrtvih navedeno je kako su u Čečavcu ubijeni supružnici Jovo (76) i Mila Radić (72); u Jeminovcu Mile Mijatović (90), za koga se tvrdi da je izgorio u zapaljenoj kući, te Milan Radmilović (81) i njegov sin Ljubomir (51). U Vučjaku Čečavskom ubijeno je, tvrde iskazi svjedoka, čak 14 osoba: Milan (79) i Ljuba Carević (65), Jagoda Dulić (73), Radojka Dulić (47), Mile Dulić (39), Kata Dulić (73), Milena Ivanović (47), Anđa Starčević (63), Milka Starčević (73), Jagoda Starčević (82), Mica Šimić (61), Milka Šimić (78), Janko Živković (67) i Nikola Živković (41).
Svjedoci navode da je u selu Šnjegaviću ubijeno 15 osoba, te navode njihova imena: Bosiljka Protić (84), Milan Protić (63), Draga Protić (60), Stanko Protić (69), Milan Radmilović (56), Anka Radmilović (53), Milka Radmilović (84), Stanko Radmilović (bez navođenja godina), Anđa Stanković (70), Bosiljka Stanković (bez navođenja godina), Ljubomir Protić (53), Ana Radmilović (70), Ilija Radmilović (40), Željko Ranosavljević (26) i Mileva Milošević-Subašić (53).
Svjedočenja do kojih je došao Feral i iz kojih su citirani navedeni podaci mogla bi se pokazati prilično pouzdanima. To je, bar što se tiče broja osoba ubijenih u selu Šnjegaviću, Feralovim reporterima posvjedočio Rudolf Maček, županijski državni odvjetnik u Požegi. Naime, iz Državnog odvjetništva u Zagrebu je 17. ožujka prošle godine, dakle neposredno nakon uspostave nove vlasti, županijskom državnom odvjetniku u Požegi proslijeđena kaznena prijava protiv nepoznatih osoba, vezano uz ratne događaje u tom dijelu Hrvatske. U kaznenoj prijavi koju županijski državni odvjetnik Maček nije dao na uvid Feralovim novinarima, potpisnici tuže odgovorne osobe, ne navodeći njihova imena, za ubojstva i paljenje cijelih sela. Konkretno - kad je o ubojstvima riječ - navode se osobe iz sela Šnjegavića, ali županijski odvjetnik Maček nije bio voljan navesti njihova imena. Rekao je tek da je na njegov poticaj 11. prosinca prošle godine, u suradnji s Vladinim Uredom za nestale i zatočene, obavljena ekshumacija u Šnjegaviću i da je tom prilikom iskopano 13 tijela. Bila su u masovnoj grobnici, a njihovi su ostaci prebačeni u Zavod za sudsku medicinu u Zagrebu, gdje identifikacija poginulih još nije obavljena.
NEPOTREBNA ŽURBA
Na Feralov upit jesu li obavljene određene istražne radnje, Maček je odgovorio da će to biti učinjeno - pokaže li se potrebnim - kad se budu identificirala tijela i vidjelo tko je i na koji način ubijen. Dodao je tek da je upućen dopis Ministarstvu obrane sa zamolbom da se navedu jedinice i odgovorne osobe koje su na tom području djelovale u vrijeme ratnih zbivanja, ali je odbio reći što u odgovoru MORH-a stoji, pravdajući to vojnom tajnom. Na Feralov upit je li itko u Požeško-slavonskoj županiji procesuiran za ratni zločin, Maček je odgovorio potvrdno, rekavši kako je nakon Bljeska osuđeno petnaestak Srba. Na dodatno pitanje je li za ratni zločin poveden postupak ili pokrenuta istraga protiv kojeg Hrvata, Maček je odgovorio niječno, dodavši kako s tim ne treba žuriti jer, opće je poznato, ratni zločin, ako ga je bilo, ne zastarijeva.
No Anto Bagarić, predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba, a danas požeško-slavonski župan, čim je u javnost procurila informacija o kaznenoj prijavi za ubojstva i pljačke u Šnjegaviću, oglasio se na sjednici Županijske skupštine. Bagarić je naveo kako u kaznenoj prijavi stoji da su u tom mjestu - u akciji koja je uslijedila 11. i 12. prosinca 1991. - ubijene 22 osobe, te ustvrdio da nije riječ ni o kakvim civilima, nego o mještanima tog sela i okolnih sela "koji se nisu odazvali pozivu Kriznog štaba na evakuaciju od 29. listopada, već su svoju cjelokupnu imovinu na traktorima prevezli preko tada okupiranog Bučja, Okučana do Banja Luke, te se poslije uniformirani vratili na Psunj, priključivši se postrojbama Banjalučkog korpusa i aktivno sudjelovali u ratnoj akciji 11. i 12. prosinca u kojoj su i poginuli". Kad stignu obdukcijski nalazi i potvrde li imena i godišta osoba iz pisanog svjedočenja o događajima u Šnjegaviću, županu Bagariću bit će vrlo teško objasniti kako su to neki pripadnici Banjalučkoga korpusa imali i više od 80 godina, te da je među njima bilo toliko žena.
Feral je punih pet dana s Bagarićem pokušao ugovoriti sastanak, no njegova tajnica - iako joj je više puta rečeno o čemu s nekadašnjim predsjednikom Kriznog štaba želimo razgovarati - nije mogla pronaći slobodan termin. Tako smo ostali uskraćeni za odgovore na brojna pitanja - među njima i ono ključno: nije li naredba o evakuaciji bila samo praktična provedba ideje "humanog preseljenja" dogovorenog na najvišim razinama vlasti?
MANJAK DOBRE VOLJE
Naredba o evakuaciji 26 sela, koja, nakon što je prije više od devet godina bila izlijepljena po požeškim selima, sada ponovno izlazi za svjetlo dana, jedan je od najkompromitantnijih hrvatskih dokumenata koji govore o smišljenoj politici etničkog čišćenja. Onima koji su bili pozvani da zbog "zaštite života" napuste svoja sela, ali i širokoj hrvatskoj javnosti, bit će apsolutno nemoguće objasniti zašto je spaljeno 26 podpsunjskih i potpapučkih sela (tri su, rekli smo, u kojima su živjeli i Hrvati, spaljena djelomično). Odgovori na pitanja tko je izdao tu naredbu, tko ju je provodio, tko je ubijao ljude i pljačkao sela, a potom ih pedantno zapalio - svjestan da tako zauvijek onemogućuje onima koji su u njima živjeli da se više ikada vrate - jednom će morati biti predočeni javnost.
Hrvatska Vlada, "nezadovoljna dosadašnjim djelovanjem policijskih i pravosudni institucija na otkrivanju, istraživanju i procesiranju ratnih zločina počinjenih za vrijeme i neposredno nakon završetka Domovinskog rata", kako stoji u priopćenju od 12. siječnja ove godine, odlučila je osnovati poseban odjel ili ured Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji će se baviti kaznenim progonom počinitelja ratnih zločina.
Eto prvog posla za novo državno tijelo koje bi trebalo preduhitriti haaške istražitelje i Carlu del Ponte u vršljanju po našim šuma i gorama. Postoji sve što je potrebno: pisana naredba, članovi Kriznog štaba koji su je izdali, vojni i policijski zapovjednici - postoje i leševi i spaljena sela. Još kad bi postojala dobra volja...

- 16:46 - Komentari (4) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 09.04.2007.

Poslušajte,vrlo interesantno !


http://primeupload.com/file/97987/Sound2.wav.html

http://primeupload.com/file/98753/Sound3.wav.html

- 12:08 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 31.03.2007.

POŽEGA

headbangroflzujoludmahpuknucupartynutnononorofl

- 13:53 - Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 28.03.2007.

tako to radi HDZ

Z A P I S N I K
sa sjednice Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice u Požeško-slavonskoj županiji
održane u srijedu, 8. ožujka 2006. godine u velikoj vijećnici Požeško-slavonske županije


Anto Bagarić pozdravlja sve prisutne članove Županijskog odbora, te gospodu Ivana Jarnjaka i Ratka Mačeka koji će prezentirati zadatak određen prethodnim sjednicama Predsjedništva HDZ-a i Predsjedništva ŽO HDZ u Požegi. Moli prisutne da s današnje sjednice ususret izborima koji će se održati 9.4.2006. godine svi izađu osnaženi u spremnosti krenuti u aktivnosti predizborne kampanje i pobjedi Hrvatske demokratske zajednice. Moli glasnogovornika Mačeka da prezentira rezultate nedavno održane ankete.
Ratko Maček prvenstveno pohvaljuje samu anketu koja je iznimno dobro i kvalitetno provedena u danima od 21. do 26. veljače na prostoru Požeško-slavonske županije kojom je bilo obuhvaćeno 607 ispitanika, što je relevantan broj za ocjenjivanje rezultata. Uzeti su u obzir i mjesto stanovanja, dob, spol ispitanika da bi se došlo do zadovoljavajućih rezultata koji pokazuju da HDZ najbolje stoji u odnosu na ostale stranke u županiji. Također vjeruje da će sljedećih dana rezultati rasti u korist HDZ-a obzirom da je puno neodlučnih birača i da su izbori tek za mjesec dana. Dakle, HDZ ima 19,3% glasova, SDP 17%, ne želi se izjasniti 6,4%, HSS ima 4,1%, HSP 2,5%, neka druga stranka 1,8%, HSLS 1,3%, HSU 0,8% i HNS 0,7%. Postotak neopredijeljenih glasača iznosi 46%. Napravit će se još jedan val mjerenja nakon formiranja i predavanja lista svih stranaka i koalicija, a 10-ak dana prije izbora u cilju potrebe pojačavanja nekih segmenata kampanje. Napominje i podatak da bi u slučaju održavanja parlamentarnih izbora u ovim danima HDZ dobio 23,2%, SDP 19%, HSS 6,6%, HSP 3%, HSLS 2,5%, neka druga stranka 2%, HNS 1,8%, HSU 1,5%, a neopredijeljenih birača je 35%. HDZ, dakle, iznimno dobro stoji. Prisutne vjerojatno zanimaju i programi koji će u konačnici pridonijeti dobrom rezultatu izbora, te ih nabraja: potpora u ostvarivanju poljoprivrednih programa (76% izrazito važno, 16% dosta važno, 4% dosta nevažno i samo 2% potpuno nevažno), otvaranje gospodarskih zona u županiji (76% izrazito važno, 17% dosta važno, 3% dosta nevažno i 2% potpuno nevažno), izgradnja crpilišta i razvoj vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava (74% izrazito važno, 21% dosta važno, 3% dosta nevažno, 1% potpuno nevažno), izgradnja gimnazije i nastavnih objekata Veleučilišta u Požegi (72% izrazito važno, 17% dosta važno, 5% dosta nevažno, 4% potpuno nevažno), problem povezivanja mjestâ u županiji brzim cestama (70% izuzetno važno, 20% dosta važno, 7% dosta nevažno, 2% potpuno nevažno), ZRC Lipik (69% izuzetno važno, 18% dosta važno, 7% dosta nevažno, 3% potpuno nevažno), izgradnja hladnjače za voće i povrće u Pleternici (62% iznimno važno, 23% dosta bitno, 9% dosta nevažno, 4% potpuno nevažno), izgradnja športskih dvorana (59% izuzetno važno, 26% dosta važno, 10% dosta nevažno, 3% potpuno nevažno), rješavanje problema DI Papuk Pakrac (53% izuzetno važno, 27% dosta važno, 6% dosta nevažno, 5% potpuno nevažno), Kamen Ingrad (46% iznimno važno, 20% dosta važno, 12% dosta nevažno i 17% ispitanika misli da je to potpuno nevažno).
Napravljeno je i mjerenje popularnosti osoba iz javnoga života, kako članova HDZ-a koji su bili pogodni za nositelja liste, tako i nekih drugih osoba koje će vjerojatno nositi liste drugih stranaka. Tako je Anto Bagarić dobio 12% glasova, te ga najviše ispitanika prepoznaje kao pogodnu i popularnu osobu. Gospodin Lucić također je vrlo visoko od 7,7%, gospodin Krauthaker 3,1%, a slijede gospoda Glavić i Žilić, te gospođa Marija Bajt.
Anketom se analiziralo i ostale podatke interesantne za kampanju, kao npr. slušanost, čitanost i gledanost pojedinih radijskih i televizijskih postaja ili novina koji će poslužiti u obraćanju biračima tijekom političke promidžbe kako bi se ostvarili što bolji rezultati i doprlo se do što većeg broja potencijalnih birača.
Ivan Jarnjak ističe da su oba navedena predsjedništva održala sastanak na kojem je dogovoreno da će se napraviti kompletno javno ispitivanje kako bi se kampanja mogla usmjeriti u pravom smjeru, te da se razriješi dilema oko nošenja liste, te ponavlja podatke koje je prethodno naveo Ratko Maček. Prvih pet kandidata mogu, ali ne moraju, prihvatiti svoju kandidaturu, što će se dogovoriti na Županijskom odboru. Podsjeća na dogovor po kojem će se rezultati ankete u cijelosti poštovati.
Ponavlja kako je ohrabrujuće što je po rezultatima ankete HDZ zadržao vodstvo kao najsnažnija stranka, a programi koje je Županijski odbor već ranije istaknuo također su prepoznati od ljudi koji su im dali visoku ocjenu, pa su tako prvih pet programa birači prepoznali kao programe od izuzetne vrijednosti i potrebe za Požeško-slavonsku županiju, no i drugih pet programa podržani su s otprilike 70-80%.
Vremena do izbora nema puno, pa je danas potrebno dogovoriti se oko svega i krenuti naprijed. Kako je već treći puta prisutan u ovdašnjoj sredini, slobodan je reći kako je siguran da HDZ pobjeđuje, čemu su svi prisutni garancija!
Dodaje i da na listu trebaju ići najsnažnije osobe sa svime što mogu pridonijeti, bez obzira koju funkciju obnašali, te skupiti što veći broj glasova i pobijediti.
Anto Bagarić, predsjednik ŽO-a, napominje da je obzirom na provedenu anketu i zaključke predsjedništava potrebno operacionalizirati određene odluke, prije svega u smislu izbornog stožera koji će zapravo biti Predsjedništvo ŽO-a pojačano članovima Središnjice stranke, pogotovo u dijelu logistike i štampanja letaka i plakata.
Donesene su i odrednice programa kojima bi se trebali voditi kao žarišnim točkama kojih već i teku određene aktivnosti, a na kojima treba inzistirati.
Što se tiče pregovarača, na Predsjedništvu je iznijet prijedlog da pregovaranje bude uz posredništvo Središnjice, pogotovo kad su u pitanju pojedine političke stranke koje će dobiti potreban postotak. HDZ u izbore ide samostalno, a pregovori u vezi koalicija vodit će se poslije.
Uz podršku Predsjedništva stranke zadržat će se i dosadašnji ključ u slaganju liste, pa će prvih pet ljudi iz ankete biti i prvih pet na listi, a nastavno dalje po odlukama općinskih i gradskih odbora. U vezi istoga već će se sutra proslijediti materijal za ispunjavanje podataka obzirom da se već 18.3. do 24,00 sata mora predati cjelokupna lista. Bit će još aktivnosti oko biračkih odbora i promatrača, pa je to ujedno zadnji datum do kojeg se moraju sazvati svi općinski/gradski odbori. Nakon iskazanog redoslijeda, postoje i sugestije da se u listu zatim uvrste načelnici i gradonačelnici, te predsjednici odbora – jaki ljudi kojima se trebaju pribrojiti i svježe snage.
Na Predsjedništvu je obzirom na konstruktivne diskusije usuglašeno postupanje prema anketi, ali i stav da može pobijediti samo stranka kao jedinstvena i kao cjelina sa svim svojim ljudima i vrijednostima u sebi. Protivnika također treba respektirati, pogotovo stoga što je u anketi iskazan s dosta visokim rezultatom, no Hrvatska demokratska zajednica ipak je veća od SDP-a.
Nabraja nadalje i ostale političke stranke koje će sudjelovati u izborima, ali tek po nagađanjima iz medija. Tako se Glavaševa lista kombinira s Lovrićem na čelu, voditeljem jednog programa na Veleučilištu, SDP također kalkulira sa svojom nekom listom koju bi vodio prof. Romštajn s Dukićem, Odobašićem i ostalima. HNS i HSLS traže zajedničku kombinaciju, HSS je na području Požeštine najbliži svjetonazoru HDZ-a po ljudima, članstvu i svjetonazoru, dok je HSS na pakračko-lipičkom području a priori protiv koalicije s HDZ-om iako ga ne treba izgubiti iz vida kao mogućeg pregovarača. DC se raspao, pa je prof. Galić prešao u HSP i mogao bi biti i nositelj njihove liste, ali bi glavnina njihovih članova mogla pristupiti HDZ-u. HKDU se skoro inkorporirao u HDZ i ne gaje nikakvu iluziju u dobivanje izbora, a HB s Lujancem na čelu vjerojatno ne može izazvati ikakve posljedice teške za HDZ.
Ponavlja da je sve što je naveo zapravo stav predsjedništava HDZ-a koji poziva na jedinstvo i angažiranje sve snage u svakom pojedincu, kako u članstvu, tako i na listi. U vezi programa koje je potrebno odraditi slijedi i dobar plan s ministarstvima i sa Središnjicom stranke kako bi se dobila potvrda realizacije navedenih programa, pa je kampanja zapravo započela već večeras.
Marijan Gašparić upozorava na navedene programe za čiju će realizaciju svakako biti potrebna pomoć Središnjice. Zato moli Predsjedništvo stranke da ministri i državni tajnici ne samo sudjeluju u kampanji, nego da se njihova pomoć praktično vidi u projektima, a sve u korist pobjede stranke na izborima. Spominje čelnu osobu SDP-a čija popularnost iznosi 20% i veća je od popularnosti svih kandidata HDZ-a, pa kampanju svakako treba dobro suprotstaviti protivniku, za čega moli pomoć osobito Ratka Mačeka koji neka bude jedan od moderatora koji će oblikovati kampanju zajedno s Županijskim odborom, a sama kampanja mogla bi se voditi naročito oko stvari koje su se prethodno spominjale kao negativnosti vezane uz Kamen Ingrad, pa je naročito tu potrebno dobro parirati zbog očekivanog napada.
Središnjica će pomoći i oko letaka i plakata, te na Županijskom odboru ostaje odraditi točke izbornog programa s točnim realizacijama, te naći način kako doprijeti do birača za ostvarenje pobjede.
Franjo Lucić kaže kako su poznati i njegovi stavovi i rezultati ankete, te više nije potrebno išta komentirati, tim više što su mu poznati stavovi većine prisutnih. "Ili nas se nije razumjelo ili ćemo možda mi biti u krivu!" Naglašava kako smatra da odluka stranke i predsjednika Sanadera mora uvijek biti zadnja, a članovi HDZ-a nisu od onih koji se okrenu kako vjetar puše, nego su uvijek uz svoju stranku, pa će tako prihvatiti i odluku stranke da za nositelja liste u predstojećim izborima opet odredi starog predsjednika uz nove ljude koji će se morati staviti na listu ako se želi uspjeh. Kaže i da nadalje stoji iza svega što je prethodno izgovorio na sjednicama Odbora i da su i njegovi članovi, naročito vodeći, doprinijeli situaciji kakva je danas, pogotovo da se SDP približi na 30% gdje nikada nije bio. Unatoč svemu poziva sve da stranku istaknu prije svega ostaloga jer "gospodin Bagarić nije HDZ. On je samo nositelj liste i mi smo svi drugi članovi Hrvatske demokratske zajednice. Za nas je Hrvatska demokratska zajednica do sada bila svetinja, a mora biti i ubuduće. Stoga nemojmo gledati tko je nositelj liste (…) Pokušajmo skupiti večeras glave u interesu stranke jer je nama jako bitno, a to je i predsjednik rekao, da ga isključivo zanima pobjeda u Požeško-slavonskoj županiji!" Kako ostvariti tu pobjedu možda ni sama stranka nema točnog uvida, ali je pobjeda vrlo bitna, kao i na skorim parlamentarnim izborima. Zato prisutne članove ŽO-a moli da prijeđu preko svega. "Ne možemo zaboraviti, ali pokušajmo skupiti snage. Pokušajmo uvjeriti svoje stranačke prijatelje prvenstveno. Naše simpatizere naročito. Pokušajmo ih uvjeriti da će novi ljudi na novoj listi pokušati situaciju promijeniti. Pokušajmo im objasniti da će i hrvatska Vlada i ljudi koji su u hrvatskoj Vladi pokušati prebroditi sve ove probleme. Naravno, za sve ovo što je učinjeno netko će valjda morati i odgovarati, ali ako bi drugačije napravili, ako bi drugačije postupili, budite sigurni, ide u prilog SDP-u jer on je ovo i priželjkivao – upravo ovakav scenarij i sve mu se posrećilo i ostvarilo."
Poziva sve koji predstavljaju kakvu vrijednost u svojim sredinama da budu na listi jer će se tako polučiti bolji rezultati. Tako će i on kao gradonačelnik i predsjednik gradskog odbora poduzeti sve, obilaziti ako treba svako selo i angažirati se oko pobjede. Ponovo poziva sve da pokušaju zaboraviti sve nesuglasice, te da podrže stav stranke i podrede se isključivo jednom cilju: pobjedi Hrvatske demokratske zajednice na predstojećim izborima u Požeško-slavonskoj županiji.
Ivan Opić ističe da uvijek stoji iza svojih riječi i da je svoj rejting stjecao plugom, motikom i oranjem, te dok živi, pokušat će ga samo uzvisivati. Stoga neće dozvoliti da mu njegov rejting netko umanjuje. Podsjeća prisutne da je govoreći isključivo činjenicama već prije upozoravao na negativni rejting sadašnjeg nositelja liste. Naglašava da dobro stranke treba biti ispred Opića, ispred Bagarića, ispred Jarnjaka jer je ta stranka stvorila hrvatsku državu. "Moji su izginuli i sâm sam bio na prvoj liniji. Ako je trebalo, za hrvatsku državu sve!" Pita prisutne za koga smatraju da je stranku doveo u situaciju kakva je danas – Županijski odbor ili pojedini ljudi. Naglašava da Županijski odbor to zasigurno nije učinio, nego su to učinili isključivo čelnici s Antom Bagarićem na čelu. Obraćajući se njemu, podsjeća ga da je na posljednjim sjednicama ŽO-a najmanje 20 članova tražilo njegovu ostavku jer mu je pao rejting usprkos rezultatima ankete jer ljudi zapravo ne znaju ni pola istine. Zato smatra da sama anketa njega – Ivana Opića, ne obvezuje, nego ga obvezuju programi i sve što je dosad učinila Hrvatska demokratska zajednica, pa će uložiti sav trud da se ti programi ostvare, pogotovo u korist seljaka. Sve što govori, govori tako slobodno jer se ne boji za svoje radno mjesto da će ga izgubiti, osim što daje povoda govoriti o sebi da je neposlušan i da gubi politički rejting, za čega smatra da zapravo ide u korist seljaka koji su i moralno i materijalno najviše dali za hrvatsku državu, te i u ovoj županiji imaju pravo izboriti se za svoj status proizvođača hrane, čemu je, kako smatra, i sam dosta doprinio, osim što nije nikome dopustio u toj borbi da ruši vlast u državi.
Obraćajući se ponovo predsjedniku Bagariću govori mu da se boji kako će birači komentirati da HDZ ima nositelja liste koji je raspolagao županijskim proračunom, a nije sredstva usmjerio prema Pakracu i Lipiku koji su pretvoreni u pepeo, te ih udesetorostručujući preko banaka pretvorio u nova radna mjesta, nego "za loptače". Također, za zamjenika župana za gospodarstvo bio je, kako kaže, postavljen grobar požeškog gospodarstva koji je podnio ostavku prije raspuštanja Županijske skupštine, a da tadašnji župan Bagarić nije to uopće obrazložio svom Županijskom odboru. Zapravo ni danas konkretno ne zna zašto je ovaj podnio ostavku, ali postoje određene pretpostavke što se radilo u Županiji u proteklom periodu. "Za mene je on i politička i gospodarska mafija. Tko se s njime vezao, taj ne može biti nositelj liste HDZ-a!" Nikako ne želi sličnu situaciju u budućnosti.
Sve što govori, govori iskreno i pošteno, što mu je pomoglo i da uvijek odnese glasove u korist HDZ-a i onda kad je govorio kapital. Tako će govoriti i ubuduće, te moli predsjednika Bagarića da se ne ljuti kad tako iskreno kaže: "Ante, ako ne budeš nositelj, bolje ćemo proći nego s tobom na čelu!" Dopušta prisutnima da ga pokušaju uvjeriti u nešto drugo, ali i dalje smatra se Anto Bagarić treba maknuti nakon petnaest godina jer postoje drugi mladi i sposobni ljudi, gospodarstvena ekipa, koji će garantirati bolji prosperitet stranci, nego je bio dosad.
Anto Bagarić kaže da se nada kako će s Ivanom Opićem imati prilike još o svemu porazgovarati, tim više što mu nitko ne može osporiti rad i djelovanje, kao i ambicije koje Ivan Opić ima. "Kad govoriš, govori u svoje ime, i kad prozivaš, ne prozivaj ono ime koje tebi smeta, već prozivaj ono na koje se pozivaš!" Podsjeća prisutne da se večeras nisu okupili obzirom na svoj raskol, nego su se okupili kako bi potražili novu snagu i novu volju za novu pobjedu jer se ionako ne vraćaju iz poraza, samo žele ponoviti pobjedu. Stoga nisu važna imena na izbornoj listi, već prije svega opravdanje rejtinga i povjerenje Hrvatskoj demokratskoj zajednici, čiji su većina prisutnih članovi otpočetka.
Marijan Aladrović podsjeća kako je ususret prethodnim izborima upozoravao Antu Bagarića kao nositelja liste da bude svjestan odgovornosti koju preuzima obzirom na ukupnu situaciju i njegov broj mandata. Kako kaže, tada nije bio protiv Bagarića kao nositelja liste jer drugog prijedloga ni sam nije imao. Takvo stajalište ima i večeras, te smatra da je Anto Bagarić vjerojatno svjestan odgovornosti koju preuzima, a protiv prijedloga ne može biti obzirom da je prethodno određen način kojim će se odabrati nositelj liste. Kako su ankete sa svojom metodologijom znanstveno utemeljene, smatra da nema razloga u njih sumnjati, a rezultat je takav kakav jest, pa ne preostaje ništa drugo nego odraditi zadatak najbolje što se može.
Jozo Buće kaže da će Općinski odbor Općine Brestovac stati iza preporuke Predsjedništva stranke, te će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi se ostvarili što bolji rezultati koje će pokazati vrijeme. Smatra da je žalosno što Županijski odbor mora dobiti preporuku Predsjedništva i nekih anketa da bi dobio kandidate za nositelja liste. Svejedno je o kome se radi, ali se čudi da sam Odbor nije u stanju odlučivati o takvim stvarima, pa se pita može li se uopće govoriti o jedinstvu stranke kada anketa odlučuje o čelnom čovjeku. "Kakvi smo mi to ljudi?! Nakon 15-16 godina u stranci mi, umjesto da idemo gore, ne znam ni da li smo na početku! Ja stvarno nemam ništa protiv ni gospodina Bagarića, ni gospodina Lucića. Za mene je HDZ! I mi smo ti koji trebamo odlučiti tko će nam biti nositelj liste, a nikakva anketa i nikakve preporuke!" Kaže još kako se boji da će sve loše završiti i to ne zato što je nositelj liste gospodin Bagarić, nego zbog svih drugih okolnosti.
Ivan Jarnjak ističe da je Predsjedništvu ŽO-a, kojeg su prisutni sami izabrali, zajedno s Predsjedništvom stranke dogovorilo kriterije u skladu s kojima će se izbori odraditi, a Županijski odbor s njima je upoznat na svojoj prethodnoj sjednici. Danas su rezultati izneseni pred Županijski odbor, a do njih se, dakle, došlo na osnovu objektivne metode koju su sve prisutni prije prihvatili. Iznosi činjenicu kako se ni drugi županijski odbori nisu između sebe mogli dogovoriti koga će odabrati za nositelja liste, pa to nije specifikum tek ovog požeškog odbora oko kojeg treba praviti tragediju, nego se treba realno sagledati sve mogućnosti za pripremanje izbora koji predstoje.
(?) ističe da se želi okrenuti budućnosti i svemu što je pred strankom, tim više što preostaje vrlo kratki rok za pripreme. Osobno pozdravlja provođenje ankete temeljem koje se treba bazirati i budući program, a koja je Županijski odbor ujedno "malo i spustila na zemlju". Anketa je realnost. Ona je provjerena i istinita takva kakva jest i kojoj se mora pogledati u oči. Zato je potrebno krenuti od te ankete, maknuti pojedince, a staviti HDZ kao princip. Predlaže svima da, dakle, skupe redove i zajednički pripreme program. Apelira na gospodu Mačeka i Jarnjaka da iniciraju kod Vlade RH da se za ove izvanredne izbore, u svim županijama gdje se odvijaju, rasterete budući izbori tako da Vlada sad više nego ikad ulaže kroz resorna ministarstva u njihove programe. Zato je sada, kaže, prigoda da Požeško-slavonska županija dobije potrebna sredstva kako bi opravdala i ove izbore i pomalo pripremila parlamentarne izbore sljedeće godine. "Mislim da je to jedna prilika da Požeško-slavonska županija kroz ove ponovljene izbore dobije više sredstava kroz ciljane programe zajedno s Dubrovačko-neretvanskom županijom i, naglašavam, rastereti državni proračun i našu vlast iduće godine, dakle, u tom segmentu. Mislim da je ovo jedna dobra prilika, ali i osnova za dobivanje ovih izbora u našoj županiji i samim time stvaranje preduvjeta za sljedeće izbore."
Dodaje kako Ronko doista predstavlja neku vrstu opasnosti, no ne treba se zamarati njime, nego ga programima treba držati na oku, tim više što u igri za izbore nije samo grad Požega, nego i svi ostali gradovi i općine Županije.
Marija Bajt kaže da u županiji nije poznat gorak okus gubitka izbora jer on znači i smjenu ljudi po svim funkcijama, znači nove upravne i nadzorne odbore, sve čelne ljude, zapošljavanje, stipendiranje itd. Upravo se to ne smije riskirati. Što se tiče provedene ankete ŽO HDZ-a je u 90% pogodio mišljenje ljudi iz ankete koji se tiču prioritetnih programa, a očekivalo se da će ista potvrditi i mišljenje Županijskog odbora, kao i njeno vlastito, da se predsjednik Bagarić treba povući, no to je mišljenje anketa demantirala. Kako se Predsjedništvo opredijelilo poštovati rezultate ankete, ne preostaje drugo nego ih prihvatiti i okrenuti se izborima. Bude li se u javnosti osjetio rascjep stranke, upozorava sve da će taj rascjep konkurencija itekako dobro znati iskoristiti. Zato je sve nesuglasice potrebno zakopati, jedinstveni izići na izbore, a sve probleme rješavati poslije njih. Ukazuje da stranka obiluje uglednim i časnim ljudima koji su otpočetka u stranci, a nisu bili ni na kakvim funkcijama, pa je vrijeme i te ljude istaknuti, dok se neki drugi mogu povući.
Ističe Veleučilište koje se sa 75% pokazalo kao interes ovdašnjih građana, a najbolje je u državi, te predlaže da se tijekom kampanje može medijski popratiti videokonferencija između predsjednika Sanadera u Zagrebu i ministra koji bi bio u Požegi na Veleučilištu.
Dodaje još kako su izborima u korist HDZ-a uvijek doprinosile seoske sredine, te gradovi Pleternica, Pakrac i Lipik, pa ako se dio kampanje tamo dobro odradi, ne bi trebali postojati razlozi da HDZ pogiba glavu.
Davor Balešić je mišljenja da su raspravom ŽO-a iscrpljena sva događanja koja su se zbivala u prethodno vrijeme i prije ankete, stoga je krajnje vrijeme uhvatiti se posla u vezi izbora. Onaj tko ne može zaboraviti osobne nesuglasice, niti ih ne mora zaboraviti, ali neka prione svom dijelu kao član stranke, ne skrećući više pažnju na pitanje ičije krivnje, karaktera, neposlušnosti i ostaloga.
(?) ukazuje na DI Papuk iz Pakraca koji bi se mogao pokazati kao težak problem predizborne kampanje, a istaknut je kao program važnosti od 53% iako smatra da taj program u Pakracu predstavlja stopostotni prioritet. U Papuku je ovih dana pokrenut predstečajni postupak usprkos svim uloženim naporima od strane Vlade RH, gradonačelnika Špančića itd. kad su stvoreni svi preduvjeti da se agonija te industrije prekine. Zato se pita kako će se tamošnjim ljudima objasniti trud u proteklom periodu kad je predstečajni postupak cijelu situaciju vratio na početak, pa se mora pronaći način za prikladno objašnjenje u vrijeme predizborne kampanje.
Anto Bagarić iznosi nekoliko prijedloga na odluku Županijskom odboru: prije svega da se prihvate rezultati ankete i zaključci dogovora Predsjedništva stranke i Predsjedništva Županijskog odbora, te da prvih pet ljudi koji su prošli anketu bude i na prvih pet pozicija liste HDZ-a na predstojećim izborima. Predlaže da se o tome odmah javno glasuje, te poziva na glasovanje.
Županijski odbor navedeni je prijedlog prihvatio.
Predsjednik Anto Bagarić nadalje predlaže da se listu preostalih članova do broja 41 sastavi po dosadašnjem ključu za kojeg smatra da je najbolji i da uvažava sve kriterije, rezultate izbora i teritorijalne zastupljenosti svih članova. Tako će svi općinski i gradski odbori dobiti priliku da pismeno do 13.3. dostave svoje stavove i prijedloge uvažavajući preporuku predsjedništava stranke koja predviđa uvrštavanje načelnika i gradonačelnika, kao i predsjednika općinskih i gradskih odbora, ali i novih ljudi koje se želi na listi. Takve prijedloge potrebno je još jednom verificirati na sjednici Županijskog odbora, obraditi i predati kao gotovu listu do 18.3.2006.
Obzirom da je za prošle izbore bila vrteška oko srpske nacionalne manjine na listi Hrvatske demokratske zajednice koja može biti važna prevaga, moli prisutne da ako poznaju osobe srpske nacionalnosti koji su lojalni HDZ-u, neka ih preporuče. Konačna odluka oko njih donijet će se na Županijskom odboru.
Prisutni članovi Županijskog odbora složili su se s takvim prijedlogom koji zapravo predstavlja i obvezu.
Anto Bagarić iznosi sljedeći zaključak: neka Predsjedništvo Županijskog odbora ujedno bude i izborno povjerenstvo pojačano s ljudima iz Središnjice, a odradit će sve što se tiče logistike, financija i svega ostaloga što treba odraditi za predizbornu kampanju.
S takvim se zaključkom Županijski odbor jednoglasno složio.
Predsjednik Anto Bagarić nadalje predlaže da predizborni program u nacrtu po rezultatima ankete predloži također Predsjedništvo Županijskog odbora, a da Županijski odbor donese konačnu odluku o tom izbornom programu u istom terminu kad bude i usvajanje izborne liste. Stoga moli članove Predsjedništva da se odazovu na sastanak u vezi mogućeg slaganja predizbornog programa.
Županijski odbor s takvim se prijedlogom složio.
Anto Bagarić zatim predlaže da nakon saznanja o rezultatima izbora pregovarački tim o mogućim koalicijama budu članovi Predsjedništva Županijskog odbora i Središnjice.
Ivan Jarnjak ističe da Središnjica naravno hoće pomoći, ali na Županijskom odboru s pregovaračkim timom leži konačna odluka.
Anto Bagarić ponavlja da će se pregovaranje odvijati tek nakon izbora, čime se ujedno odlučuje da Hrvatska demokratska zajednice u same izbore izlazi samostalno. Pita Županijski odbor slaže li se s takvim prijedlogom.
Nikica Oberan još predlaže da se pregovarački tim ne mora sastojati samo od Predsjedništva ŽO-a, nego neka se iz Županijskog odbora izabere nekoliko ljudi za pregovaranje.
Ivan Jarnjak smatra da je takav prijedlog dobar jer će u pregovarački tim ući ljudi koji su u stanju pregovarati s drugom stranom o mogućoj koaliciji, a taj se tim mora sastojati od najmanje tri čovjeka.
(Prekid snimke u trajanju od 26 sekundi).
Anto Bagarić obavještava prisutne da 1.4. Hrvatska demokratska zajednica ima izvještajni sabor u Vukovaru. Kvota izaslanika otprije duplo se uvećava na 100 ljudi koja će s dva autobusa otići u Vukovar. Kvotama čiji će se prijedlog uskoro proslijediti općinskim i gradskim odborima zadovoljit će se svaki od njih jer će broj u njima biti, dakle, poduplan. Bit će potrebno pripremiti i iskaznice za evidenciju ulaska na izvještajni sabor, a s izaslanicima će se još održati sastanak.
Na kraju dodaje da je večerašnju raspravu, bez obzira na pojedine trzavice, ipak shvatio kao potporu, i to ne njemu osobno, nego stranci kao prioritetu, a što njega osobno veseli kao vojnika stranke. Prisutni očito ipak nisu izgubili volju da svoj angažman i osobni doprinos uključe u ukupnu vrijednost Hrvatske demokratske zajednice. Kao nositelj liste obećava da njegov trud neće izostati kao što nije izostao nijednom do sada u svim pobjedama koje je stranka izborila. Predstojeće izbore, kaže, shvatit će kao provjeru da li jedan kandidat nakon brojnih pobjeda može izboriti još jednu, a on tvrdi da može i to ako ima potporu svog Županijskog odbora, čemu se on nada. Smatra da će isti izbori zajedno sa svim članstvom HDZ-a, ukupnom javnošću i biračkim tijelom dokazati još jednom da je Požeško-slavonska županija tvrđava Hrvatske demokratske zajednice, što će biti i dalje!
Ivan Jarnjak se na kraju zahvaljuje Županijskom odboru na cijelom naporu, kompromisu i htijenju što su ga iskazali u rješavanju problema, međutim, kaže da je to samo formalni dio, dok stvarni dio stoji pred njima kao članovima.
Kao stranački prijatelj osjeća još potrebu istaknuti da će Županijski odbor imati i punu potporu Središnjice stranke i Vlade RH, i to u svakom pogledu – u tehničkom, u organizacijskom, te u potpori ljudi za koje će biti iskazana potreba doći u Požeško-slavonsku županiju.
Također je slušajući posljednja tri sastanka zaključio da je ovaj Županijski odbor zapravo jedna zdrava sredina u kojoj se ništa ne skriva, nego se otvoreno govori o onome što treba, rješava i ide dalje. "Dečki, tak' se to dela! Tako delaju pobjednici! I vi na ovim izborima ćete pobijediti! Ne može vas nitko drugi pobijediti osim sami sebe, a to nećete dozvoliti! Želim vam puno uspjeha na izborima i u pripremama, a vidimo se nakon izbora na slavlju!"
Prisutni su na kraju zapljeskali.



PREDSJEDNIK ŽO

Anto Bagarić, dipl.ing.



- 22:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.